Oglas

Ko je zapravo bio taj čovjek?

Šta otkrivaju Epsteinove prepiske: Ovo su poslovi koje je navodno obavljao za Izrael

author
Igor Spaić
16. nov. 2025. 13:49
epstein mlad
Public domain via Wikimedia Commons / Stephen Ogilvy, Jeffrey Epstein, 27 (br. „Cosmopolitan“, juli 1980)

Nedavno objavljene poruke, privatne bilješke i kalendari, te materijali predani američkom Kongresu ukazuju na to da je finansijer i osuđeni seksualni prijestupnik Jeffrey Epstein godinama djelovao kao posrednik i neformalni pregovarač u nizu inicijativa povezanih s izraelskom sigurnosnom i obavještajnom infrastrukturom, što uključuje višesedmične boravke jednog oficira vojne obavještajne službe u Epsteinovom apartmanu na Manhattanu.

Oglas

Ove tvrdnje temelje se na dokumentima koje su objavile platforme za curenje podataka (uključujući Distributed Denial of Secrets) te medij Drop Site News, a čija potpuna autentičnost i kontekst nisu nezavisno verifikovani, iako sadrže elemente koji odgovaraju javno poznatim rasporedima, fotografijama i događajima.

Epstein je imao “opsežan odnos s izraelskom obavještajnom službom, američkom obavještajnom službom, kao i obavještajnim agencijama drugih zemalja”, kaže Murtaza Hussain, novinar Drop Site Newsa za Democracy Now. “Bio je posrednik i ‘fixer’ na veoma, veoma visokom nivou”.

Posjete izraelskog špijuna

Prema kalendarima zaplijenjenim u kongresnoj istrazi te emailovima hakovanim iz inboxa bivšeg izraelskog premijera Ehuda Baraka, izraelski obavještajni oficir i dugogodišnji Barakov saradnik Yoni Koren boravio je u Epsteinovom apartmanu najmanje tri puta između 2013. i 2016. godine, uključujući dvosedmični boravak 2014. i desetodnevni boravak 2015.

Koren, bivši oficir izraelske vojne obavještajne direkcije (AMAN) i osoba povezana s Mossadovim operacijama, prema dokumentima je u to vrijeme i dalje bio uključen u formalne ili neformalne obavještajne aktivnosti, te je služio kao posrednik između američkih i izraelskih sigurnosnih struktura, uz Baraka kao ključnog mentora i kontakt osobu.

Prema pisanju medija Drop Site News i analizi portala Common Dreams, u emailovima iz 2015. Barak je Epsteinu proslijedio bankovne podatke za transfer sredstava na račun Korena, pri čemu nije jasno o kojoj je transakciji riječ. Komunikacija oko bankovne kartice i navodne kupovine slušalica u New Yorku opisana je kao neuobičajeno kodirana i nelogična u poređenju s drugim međusobnim porukama.

Dokumenti također navodno ukazuju na to da je Koren uz pomoć Epsteinovih kontakata organizovao pristup sigurnim zonama Bijele kuće i Pentagona, uključujući privatne ture i kontakte s bivšim direktorom CIA-e i sekretarom odbrane Leonom Panettom.

Koren je umro u januaru 2023. godine, a Barak ga je opisao kao “lojlnog i hrabrog oficira”, ali nije javno komentarisao dokumente o njegovim boravcima kod Epsteina.

Prodaja sistema nadzora “policijskoj državi” u Africi

Prepiske i dokumenti iz američkog Kongresa navodno otkrivaju da su Epstein i Barak odigrali ključnu ulogu u izgradnji sistema masovnog nadzora u Obali Slonovače, koji je poslužio jačanju autoritarnog režima predsjednika Alassanea Ouattare.

Na kraju svog mandata na čelu Ministarstva odbrane i nakon navodnog “povlačenja” iz politike, Barak je, prema tim dokumentima, preuzeo ulogu prodavača izraelskih sigurnosnih i obavještajnih rješenja kriznim vladama u Africi, dok je Epstein u pozadini tih aranžmana djelovao kao posrednik i “fixer”.

U jednom od mailova piše mu: “dok svuda bukti građanski nemir i raste očaj onih na vlasti, zar ovo nije savršeno za tebe”, na što Barak odgovara da je u pravu, ali da “nije jednostavno to pretvoriti u novčani tok”.

Prema arhivi hakovanih mailova (grupa Handala, objavio Distributed Denial of Secrets) i materijalima koje je objavio Odbor za nadzor Zastupničkog doma SAD-a, Barak i Epstein su 2012. zajedno radili na sigurnosnom sporazumu između Izraela i Obale Slonovače, dok je Barak još bio ministar odbrane. Epsteinovi privatni kalendari pokazuju da je u New Yorku primao sina i nećaku predsjednika Ouattare, dok je sam Ouattara istovremeno u Jerusalemu razgovarao s Barakom i Benjaminom Netanyahuuom o saradnji u oblasti sigurnosti i “borbe protiv terorizma”.

Izraelska strana je potom pripremila ponudu za uspostavu centra za nadzor telefonskih i internetskih komunikacija i video-nadzor u Abidjanu, koju su, prema dokumentima, sastavili bivši visoki oficiri izraelske jedinice 8200 za elektronsko izviđanje. Barak je, nakon odlaska iz vlade 2013, nastavio neformalno gurati ovaj projekat, koristeći poslovne veze i mrežu bivših obavještajaca i sigurnosnih firmi.

Konačni sporazum između Izraela i Obale Slonovače potpisan je 2014. godine. Od tada je predsjednik Ouattara, uz podršku izraelskih sigurnosnih kompanija, dodatno učvrstio vlast: zabranjivao je javne demonstracije, hapsio mirne demonstrante i ugušio rad civilnog društva. Na posljednjim izborima osvojio je četvrti mandat, uprkos ustavnim ograničenjima i diskvalifikaciji opozicionih kandidata.

U izjavama za medije, aktivisti upozoravaju da je zemlja pretvorena u “policijsku državu uz podršku stranih sigurnosnih struktura”. Jedan od njih, Boga Sako Gervais, kaže da su od 2011. u Obali Slonovače “slobode mišljenja, govora i izražavanja kriminalizirane” i da je “postalo zabranjeno kritikovati šefa države”, piše Drop Site News.

Tajni kanal između Izraela i Rusije tokom rata u Siriji?

Procurjeli emailovi ukazuju na to da je Jeffrey Epstein između 2013. i 2016. godine imao ulogu posrednika u otvaranju neformalnog diplomatskog kanala između Izraela i Kremlja, u periodu dok je Sirija bila u najdubljoj ratnoj eskalaciji.

Prema komunikaciji objavljenoj u hakerskom arhivu grupe Handala, a djelimično potvrđenoj materijalima američkog Kongresa, Epstein je uspio osigurati privatni sastanak Baraka i ruskog predsjednika Vladimira Putina s ciljem pronalaska rješenja koje bi uključivalo rusku ulogu u političkom odlasku sirijskog lidera Bašara al-Asada.

Iz poruka se vidi da je Epstein Baraku dostavljao informacije iz poslovnih, političkih i obavještajnih krugova u Rusiji, Evropi i SAD-u, te mu sugerisao načine komunikacije s Mossadom i drugim akterima. Barak je u tom periodu, nakon izlaska iz vlade, uz Epsteinovu pomoć gradio poslovne i investicijske mreže širom svijeta.

Epstein i Barak su navodno raspravljali i o pritisku na administraciju Baracka Obame da intervenirše u Siriji ili pristane na dogovor s Rusijom, uključujući i razmatranja američkih udara na Iran. Iako je sastanak s Putinom održan 2013, Moskva nije podržala uklanjanje Asada, ali su pregovori prethodili sporazumu SAD–Rusija o uklanjanju sirijskog hemijskog oružja.

U tom periodu, zvanični izraelski diplomatski vrh, kako je kasnije opisao bivši ambasador Michael Oren, nastojao je ostati “nevidljiv akter” u Siriji, dok su neformalni kanali pokušavali utjecati na odluke Washingtona i Moskve.

Barak nije komentarisao navode.

Kako je došlo do sigurnosne saradnje Izraela i Mongolije

Procurjela elektronska prepiska bivšeg izraelskog premijera Ehuda Baraka pokazuje da je Epstein također imao ulogu u posredovanju sigurnosnih aranžmana između Izraela i Mongolije, uključujući pripreme koje su dovele do zvaničnog sporazuma 2017. godine.

Barak je u aprilu 2013. posjetio Mongoliju, gdje je razgovarao s predsjednikom Tsakhiagiinom Elbegdorjom i sigurnosnim vrhom o uvođenju izraelske odbrambene i obavještajne tehnologije. Prema dokumentima, Epstein je iz New Yorka koordinirao sastanke, savjete i izvještaje preko privatne komunikacije, što je uključivalo i angažman vodećih izraelskih cyber i sigurnosnih eksperata.

U istom periodu, International Peace Institute (IPI), čiji je predsjednik bio Terje Rød-Larsen i koji je također bio dio Epsteinove društvene mreže, formirao je savjetodavno tijelo za Mongoliju. Među imenima su se našli Lawrence Summers, bivši američki ministar finansija, i drugi bivši državnici. Savjet je raspravljao o sigurnosnom restrukturiranju, strateškim sektorima i ekonomskom modelu zasnovanom na prihodima od rudarstva.

Kroz paralelne privatne inicijative, Barak je nudio prijedloge koji su uključivali modernizaciju obavještajno-sigurnosnog aparata, nadzor komunikacija i nabavku izraelske vojne opreme. Dokumenti sugerišu da je Barak mogao ostvariti ličnu finansijsku korist kroz konsultantske i investicione aranžmane.

Epstein je, prema mailovima, povezao Baraka i s tehnološkim startupima iz oblasti sigurnosti - uključujući projekt Reporty Homeland Security (danas Carbyne) - koji je kasnije sarađivao sa stranim vladama i gradovima, pa i Mongolijom.

Do 2017. godine izraelski i mongolski zvaničnici održali su sastanke u Ulaanbaataru, čime je dogovor o saradnji u kriznom upravljanju i sigurnosnim tehnologijama ušao u operativnu fazu. Kasnije su uslijedile i zajedničke vojne i medicinske vježbe.

Epstein je preminuo u pritvoru 2019. godine, dok je Barak ranije izjavio da nikada nije bio upoznat s njegovim kriminalnim djelima i da je s njim sarađivao isključivo u poslovnom kontekstu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama